Tanini

Tanini

što su to tanini?

Tanini su vrsta biomolekula koji se mogu naći u svim dijelovima većine biljaka, no najveća koncentracija se nalazi u kori, češerima, orašastim plodovima, lišću te abnormalnim izraslinama biljnih tkiva koje se zovu šišarke ili žuči.

Hrastova jabuka ili hrastova žuč je uobičajeni naziv za veliku, okruglu, nejasno nalik na jabuku koja se obično nalazi na mnogim vrstama hrasta. Hrastove jabuke su veličine od 2 do 4 centimetra u promjeru, a uzrokuju ih kemikalije koje ubrizgava ličinka određenih vrsta žučnih osa iz obitelji Cynipidae.

Taninski spojevi su široko rasprostranjeni u mnogim biljnim vrstama, gdje igraju važne zaštitne uloge od predatora, u nekim vrstama možda i određene uloge pesticida, te kao regulatori rasta biljaka.

Fun fact: znaš onaj osjećaj suhih usta kada jedeš nezrelo voće ili kada piješ crno vino ili čaj? To su tanini i njihov adstringentni učinak!

 

Odličan su saveznik za bojadisanje i ekoprint

Tanini ekstrahirani iz biljaka mogu formirati čvrste veze s proteinskim/životinjskim te celuloznim/biljnim vlaknima, zbog čega su vrlo značajni za bojadisare koji žele duboka i bogata obojenja na tkaninama. Nezamjenjivi su dio bojadisarskih praksi u procesima bojadisanja celuloznih vlakana kao što su pamuk, lan, konoplja, viskoza. Uporaba tanina i biljaka bogatih taninima osiguravaju dugu postojanost boja u bojadisanju prirodnim bojilima te pridonose dodatnom razvijanju boje u tamniju nijansu dugim izlaganjem suncu.
 

Galne i elagične kiseline

Elagične kiseline se češće mogu naći u prirodi, nalaze u biljkama sa žutim flavonoidnim spojevima od kojih su za bojadisanje najvažnije:

Crni hrast (Quercus ilex),
Maklura (Maclura tinctoria),
Mirobalan (Terminalia chebula)
Pitomi šipak (Punica granatum)

Galne kiseline su rjeđe zastupljene u biljnom svijetu ali izrazito korisne zbog toga što nam pružaju ‘nevidljivu’ podlogu za bojadisanje celuloznih vlakana.
Korištenje ovakvih tanina neće ostaviti obojenje na tkanini prije stavljanja u bojadisarsku kupku.
Najvažniji izvori ovakvih tanina su:

Mahune drva Tara (Tara spinosa)
Hrastove žući ( Oak galls)-mogu se naći na svim vrstama hrastova
Lišće nekih vrsta sumaka (Rhus typhina i Rhus Glabra)

Kondenzirani tanini
To su tanini crveno-smeđeg obojenja, topivi u alkoholu, netopivi u vodi, koji oksidiraju u blago alkalnom okruženju.
Ovi spojevi su manje osjetljivi na reakciju sa željezovih oksidom ali su vrlo korisni u bojadisarskim praksama gdje nije poželjno korištenje metalnih soli.

Najvažniji izvori su:

Kore voćaka
Kore borova
Kore smreka
Hrast
Tisa
Mangrov
Quebracho Rojo (Schinopsis balansae)
Eukaliptus
Korijen biljke Jam
Akacija
Crni čaj
Avokado
Neke vrste sumaka

Prirodna bojila mogu doći od gotovo svake biljke, naše podneblje ima jedinstvenu ponudu biljaka punih prirodnih bojila koje možemo zabilježiti metodom pokušaja i pogreške te vlastitim istraživanjem, radeći testne printove i bojadisarske kupke možemo istovremeno provoditi više vremena u prirodi, u intuitivnom odabiru biljaka te stvaranju vlastitog kataloga biljaka koji nose potencijal za bojadisanje ili eko print.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *